P
M
E
G
Cxefpagxo
E
nhavo
D
et. enhavo
I
ndekso
M
enuo
A
ntauxa
S
ekva
Indekso
/
S
S
:
elparolo:
Bazaj elparolaj reguloj
Salutfrazo
:
Mallongigitaj frazoj
Saluton
:
Mallongigitaj frazoj
Sama
:
O-vorteca uzo de A-vortoj
pozicio:
Rektaj priskriboj de O-vorto
Sama/same
:
kun kiel:
Kiel
kaj
ol
Samideano
:
Vortigo de frazetoj
Samo
:
O-vorteca uzo de A-vortoj
Samtempe kun
:
Kun
SAN (prefikso)
:
SAN
Sanktoleo
:
Precizigaj antauxelementoj
Sanskrito
:
La
— specialaj uzoj
Nomoj de landoj kaj popoloj
SAT
:
prefiksece:
Afiksecaj rolvortetoj
Sciigxi
:
IGX-verboj
Scivola
:
Vortigo de frazetoj
Scivolema
:
Vortigo de frazetoj
Se
:
Se
-frazoj
antaux I-verbo:
I-verboj kvazaux cxefverboj
Se kaj cxu
:
Demandaj subfrazoj
Sed
:
Sed
antaux KI-vorto:
Normala antauxmetado
evitinda uzo:
Sed
kun kvankam:
Aliaj subfrazoj
Se-frazo
:
verboformo:
Imaga modo: US-finajxo
Seksa diskriminacio
:
Seksa signifo de O-vortoj
Sekse neuxtra vorto
:
Seksa signifo de O-vortoj
Sekso
:
Seksa signifo de O-vortoj
Sekso nekonata
:
Tria persono
Sekstiliono
:
O-vortaj nombrovortoj
Sekv(ant)a tago
:
Hodiaux
,
Hieraux
,
Morgaux
Sekve
:
Do
Sekve de
:
Rolvortajxoj
Sekvinbero
:
Precizigaj antauxelementoj
Semajntago
:
La
cxe propraj nomoj
N por tempopunkto
Majuskloj cxe propraj nomoj
SEMI (prefikso)
:
SEMI
Sen
:
Sen
+ I-verbo:
I-verboj kun rolvortetoj
Sen (tio) ke
:
Ke
-frazoj kiel komplemento
Sen ke
:
Ke
-frazoj kiel komplemento
Senforte
:
Vortigo de frazetoj
Senigi
:
Sen
Senigxi
:
Sen
Senobjekta verbo
:
Senobjektaj verboj
IGX-verboj
Vortklasaj finajxoj
pasiva participo:
Participoj kiel A-vortoj
Senpere
:
Per
Sensubjekta verbo
:
Sensubjektaj verboj
Senvocxa konsonanto
:
Bazaj elparolaj reguloj
Senvocxigo
:
Bazaj elparolaj reguloj
Sen...igi
:
IG
Sep
:
Bazaj nombrovortoj — formoj
Sepen
:
Nombraj vortetoj — formoj
Septiliono
:
O-vortaj nombrovortoj
Ses
:
Bazaj nombrovortoj — formoj
Sezononomo
:
La
cxe propraj nomoj
Sh
:
Literoj
Si
:
Personaj pronomoj
Si
Si
en simplaj frazoj
Si
en kompleksaj frazoj
en kompara esprimo:
Si
en kompleksaj frazoj
en kompleksa frazo:
Si
en kompleksaj frazoj
en simpla frazo:
Si
en simplaj frazoj
en subfrazo:
Si
en kompleksaj frazoj
fiksitaj esprimoj:
Si
en fiksitaj esprimoj
kun lasi:
Lasi
permeseblaj neregulajxoj:
Si
en kompleksaj frazoj
por reciprokeco:
Specialaj uzoj de
unu
rilate al duapersona kiu:
Si
en kompleksaj frazoj
cxe aga O-vorto:
Si
en kompleksaj frazoj
cxe I-verbo:
Si
en kompleksaj frazoj
cxe kompleksa frazparto:
Si
en kompleksaj frazoj
cxe participo:
Si
en kompleksaj frazoj
Si (tononomo)
:
Neoficialaj vortetoj
Sia
:
Posedaj pronomoj
Si
= gxia propra:
Si
en fiksitaj esprimoj
Siatempe
:
Si
en fiksitaj esprimoj
Sidigxi
:
IGX-verboj
Signifi
:
Citajxoj
Signifo
:
de radiko:
Vortklasaj finajxoj
de vortelemento:
Vortelementoj kaj signifoj
Simbolo
:
matematika:
Helposignoj
Simboloj en
PMEG
:
Simboloj kaj mallongigoj
SIMIL
:
sufiksece:
Afiksecaj radikoj kaj kunmetajxoj
Sin
:
prefiksece:
Aliaj afiksecaj vortetoj
Singularo = Unu-nombro
:
Unu-nombro kaj multe-nombro
Sinonimo
:
EG
ET
de MAL-vorto:
MAL
Sis
:
Nombraj vortetoj — formoj
S'joro
:
Nenormala apostrofado
Skribo
:
de nombrovorto:
Bazaj nombrovortoj — formoj
So (liternomo)
:
Liternomoj
Sob
:
Neoficialaj vortetoj
Sola
:
Nur
anstataux sole:
E-vortoj
Solinfano
:
Precizigaj antauxelementoj
Solstariva lingvoelemento =
:
Vorteto
Sonimito
:
Nenormala apostrofado
Ekkriaj vortetoj kaj sonimitoj
Sor
:
Neoficialaj vortetoj
Sori
:
Neoficialaj vortetoj
Sovagxbesto
:
Precizigaj antauxelementoj
Spaceto
:
Helposignoj
Bazaj nombrovortoj — formoj
A-vortaj nombrovortoj
Speco
:
kun la:
La
— specoj
kvazaux konata individuo:
La
— specoj
kvazaux nekonata individuo:
La
— specoj
multe-nombre:
La
— specoj
sen la:
La
— specoj
unu-nombre:
La
— specoj
Speco da/de
:
Da
— detalaj reguloj
Speco de/da
:
Da
— detalaj reguloj
Spite
:
Rolvortajxoj
Ke
-frazoj kiel priskribo
Spite al
:
Rolvortajxoj
Spite ke
:
Ke
-frazoj kiel priskribo
Aliaj subfrazoj
Statuto
:
Nombro cxe O-vortoj
Steleto
:
Helposignoj
Stereo (= "sterefonio")
:
MONO
STIF (prefikso)
:
Afiksecaj radikoj kaj kunmetajxoj
STIL
:
sufiksece:
Afiksecaj radikoj kaj kunmetajxoj
Stop
:
Neoficialaj ekkriaj vortetoj
Stopi
:
Neoficialaj ekkriaj vortetoj
Streko
:
divida:
Helposignoj
gxis-streko:
Helposignoj
halta:
Helposignoj
oblikva:
Helposignoj
Sub
:
Sub
+ N-finajxo:
N por direkto
Sub
E-vortece:
Nuanciloj de nombrovortoj
kovra:
Sub
nuancilo de nombro:
Nuanciloj de nombrovortoj
Suba
:
Sub
Subacxeti
:
Afiksecaj rolvortetoj
Sube
:
Sub
Sube de
:
Rolvortajxoj
Subfrazo
:
Rektaj priskriboj de O-vorto
Subfrazoj
Kio estas subfrazo?
Antauxmetado el subfrazo
apenaux-frazo:
Aliaj subfrazoj
de subfrazo:
Kio estas subfrazo?
demanda:
Helposignoj
Demandaj subfrazoj
Nerekta parolo
disigita:
Kio estas subfrazo?
dum-frazo:
Aliaj subfrazoj
gxis-frazo:
Aliaj subfrazoj
kiel perverba priskribo:
Perverba priskribo de subjekto
kun rilata KI-vorto:
Rilataj
kiu
,
kio
kaj
kies
kvankam-frazo:
Aliaj subfrazoj
kvazaux-frazo:
Aliaj subfrazoj
mallongigita:
I-verboj kvazaux cxefverboj
ol-frazo:
Aliaj subfrazoj
pluraj niveloj:
Kio estas subfrazo?
pozicio:
Kio estas subfrazo?
rilata:
Rilataj subfrazoj
sensubjekta:
Antauxmetado el subfrazo
se-frazo:
Se
-frazoj
cxar-frazo:
Cxar
-frazoj
Subigi
:
Sub
Subigxi
:
Sub
Subjekta predikativo =
:
Perverba priskribo
de subjekto
Subjekto
:
Frazoj kaj frazpartoj
Subjekto
alternativa:
Alternativaj frazkonstruoj
de E-participo:
Participoj kiel E-vortoj
de I-verbo:
Si
en kompleksaj frazoj
forlaso:
Mallongigitaj frazoj
I-verbo:
I-verboj kiel subjekto
ke-frazo:
Ke
-frazoj kiel subjekto
KI-demando:
Demandaj subfrazoj
kun rolvorteto:
Nuanciloj de nombrovortoj
maltipa:
Subjekto
perverba priskribo de:
Perverba priskribo de subjekto
pozicio:
Antauxmetado el subfrazo
subkomprenata:
Si
en kompleksaj frazoj
Vola modo: U-finajxo
tipa:
Subjekto
cxu-demando:
Demandaj subfrazoj
Subjunkcio = Frazenkondukilo
:
Kio estas subfrazo?
Subpropozicio =
: Subfrazo
Substantiva radiko =
:
Radiko
nek aga, nek eca
Substantivo =
:
O-vorto
Subtegmentejo
:
Vortigo de frazetoj
Subtegmento
:
Vortigo de frazetoj
Subtraho
:
Plus
,
Minus
Subunuo
:
Matematikaj esprimoj
Sude de
:
Rolvortajxoj
Suficxe
:
Kvantaj E-vortoj
Sufikso
:
Kio estas afikso?
neoficiala:
Neoficialaj sufiksoj
oficiala:
Afiksoj
Sufiksoj
Suomio
:
Esperantigitaj nomoj
Super
:
Super
E-vortece:
Nuanciloj de nombrovortoj
labortasko:
Super
nuancilo de nombro:
Nuanciloj de nombrovortoj
Super kaj supre
:
Super
Supera
:
Super
Superi
:
Super
Supersigno
:
Literoj
Suplemento =
:
Rekta priskribo
Supre de
:
Rolvortajxoj
Supre kaj super
:
Super
Supreniro
:
Precizigaj antauxelementoj
Suprenstreko
:
Helposignoj
anstataux aux:
Aux
Sur
:
Sur
+ N-finajxo:
N por direkto
Sur
direkto de rigardado:
Sur
figura:
Sur
frakcistreko:
Matematikaj esprimoj
Svahila
:
Nomoj de landoj kaj popoloj
A
B
C
CX
D
E
F
G
GX
H
HX
I
J
JX
K
L
M
N
O
P
R
S
SX
T
U
UX
V
Z
Ceteraj